Předání sanitky v obci Babin Most v Kosovu
Počátkem července roku 2004 byla za přítomnosti pana premiéra Špidly, pana ministra obrany Kostelky, pana generála Pažura a paní Jensen darována obci Babin Most nová sanitka naplněná zdravotnickým materiálem a školnímui potřebami. Vůz bude sloužit 8 obcím a současně i uprchlíkům, kteří totálně zavisí na humanitární pomoci.
http://www.stonozka.org/babinmost.html
Примопредаја амбулантног возила селу Бабин Мост на Косову
Почетком јула 2004. године, Чешки премијер Шпидли, у присуству министра одбране Костелки, генерала Пажура и госпође Јенсен поклонио је селу Бабин Мост ново амбулантно возило комплетно опремљено медицинским материјалом за потребе школа. Аутомобил ће служити за осам села у општини, која у потпуности зависе од хуманитарне помоћи.
http://www.stonozka.org/babinmost.html
Počátkem července roku 2004 byla za přítomnosti pana premiéra Špidly, pana ministra obrany Kostelky, pana generála Pažura a paní Jensen darována obci Babin Most nová sanitka naplněná zdravotnickým materiálem a školnímui potřebami. Vůz bude sloužit 8 obcím a současně i uprchlíkům, kteří totálně zavisí na humanitární pomoci.
http://www.stonozka.org/babinmost.html
Примопредаја амбулантног возила селу Бабин Мост на Косову
Почетком јула 2004. године, Чешки премијер Шпидли, у присуству министра одбране Костелки, генерала Пажура и госпође Јенсен поклонио је селу Бабин Мост ново амбулантно возило комплетно опремљено медицинским материјалом за потребе школа. Аутомобил ће служити за осам села у општини, која у потпуности зависе од хуманитарне помоћи.
http://www.stonozka.org/babinmost.html
Obijena i opljačkana crkva Pokrova Presvete Bogorodice u selu Babin Most!!!
Nepoznati počinioci su razbili rešetke i staklo na prozoru sa zadnje strane crkve i odneli ikonu Svetog Stefana, 50 hiljada dinara priloga, deo crkvenih odeždi, predmete za parohijske obrede i uništili desetak ikona koje su, posle skidanja sa zida, lomili po podu.
OBILIĆ, 6. avgusta 2006.
"Ništa nisam čuo. Oko sedam sati zvonar je primetio da je crkva obijena" izjavio je paroh Stevan Marković i dodao "da je ukupnu štetu teško proceniti".
Kako KIM radio saznaje u porti se okupio veći broj meštana Babinog Mosta izražavajući protest zbog demoliranja crkve.
Pripadnici Kosovske policijske službe obavili su uvidjaj na licu mesta i "započeli istragu", ali pojedinosti nisu zeleli da saopštavaju.
Crkva u Babinom Mostu nalazi se na istocnoj strani, na brdu izvan sela, i po predanju podigla ju je u spomen kosovskim junacima knjeginja Milica u 14. veku.
Nepoznati počinioci su razbili rešetke i staklo na prozoru sa zadnje strane crkve i odneli ikonu Svetog Stefana, 50 hiljada dinara priloga, deo crkvenih odeždi, predmete za parohijske obrede i uništili desetak ikona koje su, posle skidanja sa zida, lomili po podu.
OBILIĆ, 6. avgusta 2006.
"Ništa nisam čuo. Oko sedam sati zvonar je primetio da je crkva obijena" izjavio je paroh Stevan Marković i dodao "da je ukupnu štetu teško proceniti".
Kako KIM radio saznaje u porti se okupio veći broj meštana Babinog Mosta izražavajući protest zbog demoliranja crkve.
Pripadnici Kosovske policijske službe obavili su uvidjaj na licu mesta i "započeli istragu", ali pojedinosti nisu zeleli da saopštavaju.
Crkva u Babinom Mostu nalazi se na istocnoj strani, na brdu izvan sela, i po predanju podigla ju je u spomen kosovskim junacima knjeginja Milica u 14. veku.
Služba u Babinom Mostu posle 20 godina Subota 24.04.2010
Administrator Eparhije raško-prizrenske, episkop Atanasije, uz sasluženje vikarnog episkopa Teodosija, služio je svetu arhijerejsku liturgiju u hramu Uspenja presvete Bogorodice u Babinom Mostu, u opštini Obilić, prvu u ovom hramu u poslednjih 20 godina.
Kako je saopštila Informativna služba eparhije, na svetoj liturgiji evharistijski je učestvovalo oko stotinak vernika, naroda i dece iz Babinog Mosta, uključujući i grupu poklonika iz Beograda, koji su došli sa ocem Radivojem Panićem.
Vladika Atanasije, u besedi o vaskrsenju Hristovom, posebno se osvrnuo na duhovni smisao Kosovskog zaveta i istorijski značaj tog mesta, naglašavajući da kosovsko predanje, izvorište i smisao ima jedino u krstovaskrsnom podvigu Hristovom.
Ovo je bila posebna prilika da se verni narod sa episkopima i sveštenstvom okupi na svetoj liturgiji u crkvi u kojoj su, ispod oltarskog dela, sahranjeni mučenici - kosovski junaci postradali na Kosovu Polju 1389. godine.
Sa ovog brežuljka krenula je vojska kneza Lazara u boj i sa mesta gde se danas nalazi crkva pruža se širok pogled niz Kosovo Polje sve do Gazimestana, gde su vođene najžešće borbe. Na povratku iz boja preživeli ratnici su svoje postradale saborce sahranjivali na ovom brežuljku, gde je posle i podignuta crkva, navedeno je u saopštenju.
Administrator Eparhije raško-prizrenske, episkop Atanasije, uz sasluženje vikarnog episkopa Teodosija, služio je svetu arhijerejsku liturgiju u hramu Uspenja presvete Bogorodice u Babinom Mostu, u opštini Obilić, prvu u ovom hramu u poslednjih 20 godina.
Kako je saopštila Informativna služba eparhije, na svetoj liturgiji evharistijski je učestvovalo oko stotinak vernika, naroda i dece iz Babinog Mosta, uključujući i grupu poklonika iz Beograda, koji su došli sa ocem Radivojem Panićem.
Vladika Atanasije, u besedi o vaskrsenju Hristovom, posebno se osvrnuo na duhovni smisao Kosovskog zaveta i istorijski značaj tog mesta, naglašavajući da kosovsko predanje, izvorište i smisao ima jedino u krstovaskrsnom podvigu Hristovom.
Ovo je bila posebna prilika da se verni narod sa episkopima i sveštenstvom okupi na svetoj liturgiji u crkvi u kojoj su, ispod oltarskog dela, sahranjeni mučenici - kosovski junaci postradali na Kosovu Polju 1389. godine.
Sa ovog brežuljka krenula je vojska kneza Lazara u boj i sa mesta gde se danas nalazi crkva pruža se širok pogled niz Kosovo Polje sve do Gazimestana, gde su vođene najžešće borbe. Na povratku iz boja preživeli ratnici su svoje postradale saborce sahranjivali na ovom brežuljku, gde je posle i podignuta crkva, navedeno je u saopštenju.
Terorom hoće da oteraju Srbe
BABIN MOST – Povodom brutalnog premlaćivanja Srećka Simića i "terora" koji se od 3. januara sprovodi nad članovima familije Simić, a nakon ubistva policajca Kosovske službe, koje se dogodilo na magistralnom putu koji prolazi uz samo selo, meštani Babinog Mosta održali su protestni skup sa koga je poručeno da i pored terora i pretnji Srbi ostaju u ovom selu.
Kako je sa platoa Osnovne škole "Milan Rakić" kazao Vuko Antonijević, potpredsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, "mi nemamo drugo parče zemlje već ovo koje ste vi stegli zubima i rešeni ste da i pored sedmogodišnjeg zuluma ostanete na njemu".
Pravda je na našoj strani. Molim vas da izdržite, a imajte na umu da su uz vas Vlada Republike Srbije i Koordinacioni centar. Mi možemo da vam nadoknadimo materijalnu štetu, ali ne i pretrpljeni bol. Hoće da vas zaplaše, ali ako to nisu uspeli svih ovih sedam godina neće uspeti ni sada. Ovo je vaše i mora da ostane vaše – kazao je potpredsednik Koordinacionog centra, dodavši "mi razumemo da istraga treba da se sprovodi, ali nejasno je posle toliko kontradiktornih informacija zašto su represiju sprovodili u srpskim kućama, a uviđaje nisu obavljali u albanskim koje se nalaze uz sami put".
Na protestu su govorili i Miloš Lazić, predsednik Inicijativnog odbora za organizovanje protesta, koji je rekao da se u poslednjih sedam godina u Babinom Mostu konstantno sprovodi teror. Za to vreme ubijena su dvojica Srba iz sela, Milorad Mitrović i Neško Trajković, troje Srba je ranjeno, a svakodnevne pljačke su "rezultat onih koji Srbe ne žele ovde".
Koordinator Opštine Obilić Mirče Jakovljević podsetio je da je do rata u ovoj opštini živelo osam hiljada Srba, sada "jedva stotinak", a "zlotvori su rešili da ih unište". I on je pozvao međunarodnu zajednicu da to ne dozvoli već da "konačno shvati da mi samo hoćemo da budemo na svome".
– Porodica Simić se i pored terora junački ponela, rešena da ostane – kazao je Jakovljević.
B. Radomirović
Koštunica: Pokušaj etničkog čišćenja Srba
Premijer Srbije Vojislav Koštunica ocenio je juče da napadi na tridesetočlanu porodicu Simić iz Babinog Mosta kod Obilića predstavljaju "najgrublju bestijalnu provokaciju i pokušaj etničkog čišćenja i iseljavanja Srba sa Kosova". Nakon razgovora sa članovima porodice Simić u Vladi Srbije, Koštunica je u izjavi novinarima ocenio da ti napadi podsećaju na sukobe na Kosovu 17. marta 2004. godine "Mi smo videli kako je to izgledalo na jednom širem planu 17. marta. To je zaista bio jedan veliki projekat i niko ne može da me uveri da se tom prilikom nije radilo o jednom zaista dobro organizovanom pokušaju isterivanja Srba sa Kosova", rekao je Koštunica.
On je rekao da "sada kada se približava trenutak kada bi specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija Marti Ahtisari trebalo da predstavi svoj predlog o budućem statusu Kosova neko opet nastoji da Srbi sa Kosova počnu da se iseljavaju". "Mi ćemo preduzeti sve da se obezbedi valjano obezbeđenje porodice Simić i svih porodica koje žive u Babinom Mostu. I to činimo od ovoga časa", najavio je Koštunica.
Koštunica je istakao da je najvažniji podatak da je reč o nevinim ljudima, što su potvrdili i oni koji su učestvovali u maltretiranju porodice Simić.
Koštunica je naveo da svi oni koji su učestvovali u pretresanju kuće porodice Simić i fizičkom napadu na Srećka Simića, kao i oni koji su dali nalog, za to snose odgovornost. Prema njegovim rečima, to će biti veoma opipljiv dokaz koliko makar i prividno međunarodna zajednica oličena u Unmiku i Kforu vodi računa o Srbima na Kosovu i Metohiji. "Tih pedeset ljudi pripadnika KPS-a koji su u uniformama tukli vezanog Srećka Simića moraju odgovarati, kao i oni koji su dali nalog za to", rekao je Koštunica.
Razgovorima sa porodicom Simić prisustvovala je i predsednica Koordinacionog centra Sanda Rašković-Ivić. Simići se nisu obraćali novinarima posle susreta sa premijerom.
(Beta)
objavljeno: 09.01.2007.
BABIN MOST – Povodom brutalnog premlaćivanja Srećka Simića i "terora" koji se od 3. januara sprovodi nad članovima familije Simić, a nakon ubistva policajca Kosovske službe, koje se dogodilo na magistralnom putu koji prolazi uz samo selo, meštani Babinog Mosta održali su protestni skup sa koga je poručeno da i pored terora i pretnji Srbi ostaju u ovom selu.
Kako je sa platoa Osnovne škole "Milan Rakić" kazao Vuko Antonijević, potpredsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, "mi nemamo drugo parče zemlje već ovo koje ste vi stegli zubima i rešeni ste da i pored sedmogodišnjeg zuluma ostanete na njemu".
Pravda je na našoj strani. Molim vas da izdržite, a imajte na umu da su uz vas Vlada Republike Srbije i Koordinacioni centar. Mi možemo da vam nadoknadimo materijalnu štetu, ali ne i pretrpljeni bol. Hoće da vas zaplaše, ali ako to nisu uspeli svih ovih sedam godina neće uspeti ni sada. Ovo je vaše i mora da ostane vaše – kazao je potpredsednik Koordinacionog centra, dodavši "mi razumemo da istraga treba da se sprovodi, ali nejasno je posle toliko kontradiktornih informacija zašto su represiju sprovodili u srpskim kućama, a uviđaje nisu obavljali u albanskim koje se nalaze uz sami put".
Na protestu su govorili i Miloš Lazić, predsednik Inicijativnog odbora za organizovanje protesta, koji je rekao da se u poslednjih sedam godina u Babinom Mostu konstantno sprovodi teror. Za to vreme ubijena su dvojica Srba iz sela, Milorad Mitrović i Neško Trajković, troje Srba je ranjeno, a svakodnevne pljačke su "rezultat onih koji Srbe ne žele ovde".
Koordinator Opštine Obilić Mirče Jakovljević podsetio je da je do rata u ovoj opštini živelo osam hiljada Srba, sada "jedva stotinak", a "zlotvori su rešili da ih unište". I on je pozvao međunarodnu zajednicu da to ne dozvoli već da "konačno shvati da mi samo hoćemo da budemo na svome".
– Porodica Simić se i pored terora junački ponela, rešena da ostane – kazao je Jakovljević.
B. Radomirović
Koštunica: Pokušaj etničkog čišćenja Srba
Premijer Srbije Vojislav Koštunica ocenio je juče da napadi na tridesetočlanu porodicu Simić iz Babinog Mosta kod Obilića predstavljaju "najgrublju bestijalnu provokaciju i pokušaj etničkog čišćenja i iseljavanja Srba sa Kosova". Nakon razgovora sa članovima porodice Simić u Vladi Srbije, Koštunica je u izjavi novinarima ocenio da ti napadi podsećaju na sukobe na Kosovu 17. marta 2004. godine "Mi smo videli kako je to izgledalo na jednom širem planu 17. marta. To je zaista bio jedan veliki projekat i niko ne može da me uveri da se tom prilikom nije radilo o jednom zaista dobro organizovanom pokušaju isterivanja Srba sa Kosova", rekao je Koštunica.
On je rekao da "sada kada se približava trenutak kada bi specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija Marti Ahtisari trebalo da predstavi svoj predlog o budućem statusu Kosova neko opet nastoji da Srbi sa Kosova počnu da se iseljavaju". "Mi ćemo preduzeti sve da se obezbedi valjano obezbeđenje porodice Simić i svih porodica koje žive u Babinom Mostu. I to činimo od ovoga časa", najavio je Koštunica.
Koštunica je istakao da je najvažniji podatak da je reč o nevinim ljudima, što su potvrdili i oni koji su učestvovali u maltretiranju porodice Simić.
Koštunica je naveo da svi oni koji su učestvovali u pretresanju kuće porodice Simić i fizičkom napadu na Srećka Simića, kao i oni koji su dali nalog, za to snose odgovornost. Prema njegovim rečima, to će biti veoma opipljiv dokaz koliko makar i prividno međunarodna zajednica oličena u Unmiku i Kforu vodi računa o Srbima na Kosovu i Metohiji. "Tih pedeset ljudi pripadnika KPS-a koji su u uniformama tukli vezanog Srećka Simića moraju odgovarati, kao i oni koji su dali nalog za to", rekao je Koštunica.
Razgovorima sa porodicom Simić prisustvovala je i predsednica Koordinacionog centra Sanda Rašković-Ivić. Simići se nisu obraćali novinarima posle susreta sa premijerom.
(Beta)
objavljeno: 09.01.2007.
Епископи Атанасије и Теодосије служили Свету Литургију у Бабином мосту
24. Април 2010
Свету Литургију у храму Успења Пресвете Богородице у Бабином мосту (општина Обилић) данас је служио Његово Преосвештенство Епископ Атанасије уз саслужење Викарног Епископа Теодосија, архимандрита Тихона, игумана студеничког, протојереја-ставрофора Радивоја Панића из Београда, јеромонаха Тимотеја, настојатеља манастира Придворице (код Студенице) као и свештеникâ Митровичког и Приштинског намесништва (укупно десетак свештенослужитеља). На Светој Литургији евхаристијски је учествовало око стотињак верника народа и деце из Бабиног моста укључујући и групу поклоника из Београда, који су дошли са оцем Радивојем Панићем. Са њима је била и тринаесточлана делегација Православног богословског факултета из Београда који су годину дана прикупљали помоћ да би помогли и личним присуством осведочили свесрдну помоћ страдалној браћи и сестрама на распетом Косову и Метохији. Поред доцента др Богдана Лубардића, присутни су били монах Арон Студенички, као и уредништво часописа ПБФ „Логос“ (Марко Делић, Александар Гајић, Милорад Видовић и други) којима се Владика у име верног народа захвалио на братској солидарности и љубави. Према речима свештеника ово је била прва Архијерејска Литургија која је служена у овом храму у последњих двадесет година.
Ово је била посебна прилика да се верни народ са епископима и свештенством окупи на Светој Литургији у цркви у којој су, испод олтарског дела, сахрањени мученици - косовски јунаци пострадали на Косову Пољу 1389. године. Одавде је кренула је војска Св. Кнеза Лазара у бој и са места где се данас налази црква пружа се широк поглед низ Косово поље све до Газиместана, где су вођене најжешће борбе. На повратку из боја преживели ратници су своје пострадале саборце сахрањивали на овом брежуљку, где је после и подигнута црква. Владика Атанасије, говорећи у својој беседи о Васкрсењу Христовом посебно се осврнуо на духовни смисао Косовског завета и историјски значај овог места наглашавајући да косовско предање своје извориште и смисао има једино у крсто-васкрсном подвигу Христовом.
После Свете Литургије народ Бабиног моста је припремио ручак за све присутне у парохијском дому.
http://www.eparhija-prizren.com/sr/vesti/episkopi-atanasije-i-teodosije-sluzili-svetu-liturgiju-u-babinom-mostu
24. Април 2010
Свету Литургију у храму Успења Пресвете Богородице у Бабином мосту (општина Обилић) данас је служио Његово Преосвештенство Епископ Атанасије уз саслужење Викарног Епископа Теодосија, архимандрита Тихона, игумана студеничког, протојереја-ставрофора Радивоја Панића из Београда, јеромонаха Тимотеја, настојатеља манастира Придворице (код Студенице) као и свештеникâ Митровичког и Приштинског намесништва (укупно десетак свештенослужитеља). На Светој Литургији евхаристијски је учествовало око стотињак верника народа и деце из Бабиног моста укључујући и групу поклоника из Београда, који су дошли са оцем Радивојем Панићем. Са њима је била и тринаесточлана делегација Православног богословског факултета из Београда који су годину дана прикупљали помоћ да би помогли и личним присуством осведочили свесрдну помоћ страдалној браћи и сестрама на распетом Косову и Метохији. Поред доцента др Богдана Лубардића, присутни су били монах Арон Студенички, као и уредништво часописа ПБФ „Логос“ (Марко Делић, Александар Гајић, Милорад Видовић и други) којима се Владика у име верног народа захвалио на братској солидарности и љубави. Према речима свештеника ово је била прва Архијерејска Литургија која је служена у овом храму у последњих двадесет година.
Ово је била посебна прилика да се верни народ са епископима и свештенством окупи на Светој Литургији у цркви у којој су, испод олтарског дела, сахрањени мученици - косовски јунаци пострадали на Косову Пољу 1389. године. Одавде је кренула је војска Св. Кнеза Лазара у бој и са места где се данас налази црква пружа се широк поглед низ Косово поље све до Газиместана, где су вођене најжешће борбе. На повратку из боја преживели ратници су своје пострадале саборце сахрањивали на овом брежуљку, где је после и подигнута црква. Владика Атанасије, говорећи у својој беседи о Васкрсењу Христовом посебно се осврнуо на духовни смисао Косовског завета и историјски значај овог места наглашавајући да косовско предање своје извориште и смисао има једино у крсто-васкрсном подвигу Христовом.
После Свете Литургије народ Бабиног моста је припремио ручак за све присутне у парохијском дому.
http://www.eparhija-prizren.com/sr/vesti/episkopi-atanasije-i-teodosije-sluzili-svetu-liturgiju-u-babinom-mostu
Kako se život sveo na geto
Babin Most –Teškim betonskim elementima, postavljenim pored pored puta Kosovska Mitrovica – Priština, odvojeno je selo Babin Most. Visokim zidom od pogleda s tog puta sakriven je deo sela, a strani Kforovi vojnici koji su ga tu postavili 1999. godine učinili su to da bi prekinuli jednu sasvim neobičnu zabavu.
„Ljudi u uniformama a kasnije i civili zabavljali su se tako što su zaustavljali automobile, ili u laganom pokretu iz njih ispaljivali rafale iz automatskog oružja po srpskom delu ovog sela. Zbogt akve ’zabave’ nestala su susedna sela Lazarevo i Miloševo”, priča nekadašnji Kforov prevodilac L.K. „Postalo je nesnosno, Norvežani su odlučili da to prekinu, a i da zaštite sebe jer su imali punkt na ulazu u selo.”
Šta se dešavalo s ljudima s druge strane zida, malo je koga zanimalo. Kako su se oni zabavljali? Jesu li mogli da odu na posao? Kako se život sveo na geto? Šta se danas, posle toliko godina, promenilo? Subota je popodne, a lokalna Osnovna škola „Milan Rakić” je prepuna đaka i njihovih roditelja, čekaju da im dođe Srpska drama Narodnog pozorišta iz Prištine, čekaju glumce koje viđaju na televiziji, čekaju – ogromna većina njih – da prvi put budu na nekoj predstavi. Učionica pretvorena u scenu, Dragan namestio svetlo, na prozorima umesto zavesa pohabani panoi za nastavu biologije, deluju morbidno kosturi, unutrašnji organi, nervni sistem. Na drugoj strani učionice dečiji radovi, jesen, radost i svetle boje.
Počinje Molijerova komedija „Građanin plemić”, prva predstava neke profesionalne trupe od sukoba do danas. Malo njih zna i shvata da će im neko, ovog hladnog i vetrovitog dana, ponuditi smeh. Ovi čudno kostimirani glumci hoće da zabave geto svet, većinom decu koja su se rodila i žive tu u izolovanom parčetu sopstvenog skučenog prostora s one strane zida. Prvih nekoliko minuta opšteg nerazumevanja, kao da se publika stidi nepristojne ponude, sramota je da se smeje, nije navikla na smeh. Odlični ansambl shvata i razume ovaj geto grč i strah od smeha, igra se s njim i pretvara ga u potpunu erupciju smeha. Nestaju u tom smehu sve traume i teskoba, ovih najčešće zaboravljenih, kako bi činovnici ovdašnjih administracija rekli, zajednica; nestaje osećaj neslobode ljudi osuđenih na nerad i tavorenje; nestaje osećaj da život ove brojne dece, a ima ih oko devedeset u selu od 120 domaćinstava, nije besmislen i nesadržajan.
„Sat i po smo živeli u normalnom svetu. Zaboravili smo okruženje i izuzeti smo, zajedno sa ovom decom, iz sive svakodnevice”, kaže, po završetku predstave, Goran Dančetović, predsednik opštine Obilić. On smatra da je mladima važno da ih poseti neko ko je njihov, neko ko je poznat, koga mogu videti na televiziji,poput Milana Vasića, Branka Babovića, Jasmine Stoiljković, Igora Damjanovića.
Onda se pozorišni karavan pakuje u automobile, većinom svojih prijatelja „opremljenih” kosovskim registarskim tablicama, i odlaze na novu scenu u Laplje Selo kod Prištine. Nema struje u ledenom socrealističkom Domu kulture, sagrađenom posle onog rata. „Igraćemo svakako, ako nema struje ima sveća i publike”, kaže direktor Pozorišta Nenad Todorović. Pored Doma kulture je smeštena Hitna pomoć, oni imaju agregat, kabl za struju je razvučen, na sredini sumorne sale loše svetli jedna jedina sijalica obložena i zaštićena žicom. Studen udara iz stolica na koje seda publika, glumci oblače kostime, onasijalica jedva deli scenu na pola.
„Dvadeset osam godina profesionalno igram ovde, htedoh da kažem u našem pozorištu, a sad vidim da nam je scena celo Kosovo”, kaže Branko Babović.
To je osnova rada prištinske, prema mnogim ocenama, jedne on najboljih pozorišnih trupa u zemlji.Izbeglištvo, stalna pokretljivost, gubitak matične scene, opšta materijalna nesigurnost paradoksalno su rezultirali najboljim ansamblom koji je Narodno pozorište iz Prištine ikada imalo. Između sukoba, politike i opstanka, između najboljih umetničkih ostvarenja srpskog srednjeg veka injihovih, često, plagijat-sledbenika, Srpska drama je pronašla treći put i postala najvažniji predstavnik našeg savremenog stvaranja i kulturne ponude na Kosovu i Metohiji.
Odluka da glumci, profesionalci traže i formiraju svoju publiku, da se pronađu gledaoci u Babinom Mostu i Lapljem Selu, da se ode u izbegličko selo Brestovik i igra u srušenoj kući, da se ode u Uroševac „na noge” jedinoj srpskoj starici, vratili su ih, kako kaže, Igor Damjanović, izvornom pozorištu i nasušnoj potrebi da se ljudi nasmeju i zabave.
Na kraju dugi aplauz promrzlih ruku, Molijeru, glumcima, poseti, slobodi… Aplauz nove, pronađene publike sa osmehom na licu.
Živojin Rakočević
objavljeno: 10.12.2012
Babin Most –Teškim betonskim elementima, postavljenim pored pored puta Kosovska Mitrovica – Priština, odvojeno je selo Babin Most. Visokim zidom od pogleda s tog puta sakriven je deo sela, a strani Kforovi vojnici koji su ga tu postavili 1999. godine učinili su to da bi prekinuli jednu sasvim neobičnu zabavu.
„Ljudi u uniformama a kasnije i civili zabavljali su se tako što su zaustavljali automobile, ili u laganom pokretu iz njih ispaljivali rafale iz automatskog oružja po srpskom delu ovog sela. Zbogt akve ’zabave’ nestala su susedna sela Lazarevo i Miloševo”, priča nekadašnji Kforov prevodilac L.K. „Postalo je nesnosno, Norvežani su odlučili da to prekinu, a i da zaštite sebe jer su imali punkt na ulazu u selo.”
Šta se dešavalo s ljudima s druge strane zida, malo je koga zanimalo. Kako su se oni zabavljali? Jesu li mogli da odu na posao? Kako se život sveo na geto? Šta se danas, posle toliko godina, promenilo? Subota je popodne, a lokalna Osnovna škola „Milan Rakić” je prepuna đaka i njihovih roditelja, čekaju da im dođe Srpska drama Narodnog pozorišta iz Prištine, čekaju glumce koje viđaju na televiziji, čekaju – ogromna većina njih – da prvi put budu na nekoj predstavi. Učionica pretvorena u scenu, Dragan namestio svetlo, na prozorima umesto zavesa pohabani panoi za nastavu biologije, deluju morbidno kosturi, unutrašnji organi, nervni sistem. Na drugoj strani učionice dečiji radovi, jesen, radost i svetle boje.
Počinje Molijerova komedija „Građanin plemić”, prva predstava neke profesionalne trupe od sukoba do danas. Malo njih zna i shvata da će im neko, ovog hladnog i vetrovitog dana, ponuditi smeh. Ovi čudno kostimirani glumci hoće da zabave geto svet, većinom decu koja su se rodila i žive tu u izolovanom parčetu sopstvenog skučenog prostora s one strane zida. Prvih nekoliko minuta opšteg nerazumevanja, kao da se publika stidi nepristojne ponude, sramota je da se smeje, nije navikla na smeh. Odlični ansambl shvata i razume ovaj geto grč i strah od smeha, igra se s njim i pretvara ga u potpunu erupciju smeha. Nestaju u tom smehu sve traume i teskoba, ovih najčešće zaboravljenih, kako bi činovnici ovdašnjih administracija rekli, zajednica; nestaje osećaj neslobode ljudi osuđenih na nerad i tavorenje; nestaje osećaj da život ove brojne dece, a ima ih oko devedeset u selu od 120 domaćinstava, nije besmislen i nesadržajan.
„Sat i po smo živeli u normalnom svetu. Zaboravili smo okruženje i izuzeti smo, zajedno sa ovom decom, iz sive svakodnevice”, kaže, po završetku predstave, Goran Dančetović, predsednik opštine Obilić. On smatra da je mladima važno da ih poseti neko ko je njihov, neko ko je poznat, koga mogu videti na televiziji,poput Milana Vasića, Branka Babovića, Jasmine Stoiljković, Igora Damjanovića.
Onda se pozorišni karavan pakuje u automobile, većinom svojih prijatelja „opremljenih” kosovskim registarskim tablicama, i odlaze na novu scenu u Laplje Selo kod Prištine. Nema struje u ledenom socrealističkom Domu kulture, sagrađenom posle onog rata. „Igraćemo svakako, ako nema struje ima sveća i publike”, kaže direktor Pozorišta Nenad Todorović. Pored Doma kulture je smeštena Hitna pomoć, oni imaju agregat, kabl za struju je razvučen, na sredini sumorne sale loše svetli jedna jedina sijalica obložena i zaštićena žicom. Studen udara iz stolica na koje seda publika, glumci oblače kostime, onasijalica jedva deli scenu na pola.
„Dvadeset osam godina profesionalno igram ovde, htedoh da kažem u našem pozorištu, a sad vidim da nam je scena celo Kosovo”, kaže Branko Babović.
To je osnova rada prištinske, prema mnogim ocenama, jedne on najboljih pozorišnih trupa u zemlji.Izbeglištvo, stalna pokretljivost, gubitak matične scene, opšta materijalna nesigurnost paradoksalno su rezultirali najboljim ansamblom koji je Narodno pozorište iz Prištine ikada imalo. Između sukoba, politike i opstanka, između najboljih umetničkih ostvarenja srpskog srednjeg veka injihovih, često, plagijat-sledbenika, Srpska drama je pronašla treći put i postala najvažniji predstavnik našeg savremenog stvaranja i kulturne ponude na Kosovu i Metohiji.
Odluka da glumci, profesionalci traže i formiraju svoju publiku, da se pronađu gledaoci u Babinom Mostu i Lapljem Selu, da se ode u izbegličko selo Brestovik i igra u srušenoj kući, da se ode u Uroševac „na noge” jedinoj srpskoj starici, vratili su ih, kako kaže, Igor Damjanović, izvornom pozorištu i nasušnoj potrebi da se ljudi nasmeju i zabave.
Na kraju dugi aplauz promrzlih ruku, Molijeru, glumcima, poseti, slobodi… Aplauz nove, pronađene publike sa osmehom na licu.
Živojin Rakočević
objavljeno: 10.12.2012
Sela u Vučitrnu i Obiliću dobila struju
Stanovnici sela Prilužje, Grace, Plemetina i Babin Most dobili su danas stuju, posle 30 dana isključenja, ali problem snabdevanja električnom energijom time nije trajno rešen.
Stanovnici sela Prilužje, Grace, Plemetina i Babin Most dobili su danas stuju, posle 30 dana isključenja, ali problem snabdevanja električnom energijom time nije trajno rešen, kazao je predsednik mesne zajednice Prilužje Saša Andrić.
Stanovnici tih sela u opštinama Vučitrn i Obilić, u kojima živi više od 5.000 ljudi, uglavnom Srba, struju su dobili danas nešto pre 15.00.
"U narednih 10 dana trebalo bi da se iznađe trajno rešenje za snabdevanje strujom tih sela, kao i rešenje o načinu plaćanja utrošene električne energije", kazao je Andrić agenciji Beta.
Poslednjih nedelju dana intenzivno se, kako je kazao Andrić, razgovaralo s predstavnicima Kosovske elektroenergetske korporacije, kao i sa nadležnima u Srbiji.
Prema njegovim rečima, do sada ništa konkretno nije dogovoreno izuzev da struja srpskim selima u opštinama Vučitrn i Obilić bude puštena i da se očita utrošena energija na kolektivnom strujomeru na tarfostanicima koje se nalaze na ulascima u sala.
Potpredsednik opštine Vučitrn, koja je izmeštena u Prilužje, Miodrag Stolić kazao je agenciji Beta da Ministarstvo za Kosovo i Metohiju ima konkretan predlog za rešavanje problema u snabdevanju strujom srpske zajednice na Kosovu i da taj predlog uskoro treba da razmatra Vlada Srbije.
Stolić je kazao da predstavnicima lokalnih uprava na Kosovu nisu poznati detalji tog plana Ministarstva za Kosovo i Metohiju.
(Beta)
Stanovnici sela Prilužje, Grace, Plemetina i Babin Most dobili su danas stuju, posle 30 dana isključenja, ali problem snabdevanja električnom energijom time nije trajno rešen.
Stanovnici sela Prilužje, Grace, Plemetina i Babin Most dobili su danas stuju, posle 30 dana isključenja, ali problem snabdevanja električnom energijom time nije trajno rešen, kazao je predsednik mesne zajednice Prilužje Saša Andrić.
Stanovnici tih sela u opštinama Vučitrn i Obilić, u kojima živi više od 5.000 ljudi, uglavnom Srba, struju su dobili danas nešto pre 15.00.
"U narednih 10 dana trebalo bi da se iznađe trajno rešenje za snabdevanje strujom tih sela, kao i rešenje o načinu plaćanja utrošene električne energije", kazao je Andrić agenciji Beta.
Poslednjih nedelju dana intenzivno se, kako je kazao Andrić, razgovaralo s predstavnicima Kosovske elektroenergetske korporacije, kao i sa nadležnima u Srbiji.
Prema njegovim rečima, do sada ništa konkretno nije dogovoreno izuzev da struja srpskim selima u opštinama Vučitrn i Obilić bude puštena i da se očita utrošena energija na kolektivnom strujomeru na tarfostanicima koje se nalaze na ulascima u sala.
Potpredsednik opštine Vučitrn, koja je izmeštena u Prilužje, Miodrag Stolić kazao je agenciji Beta da Ministarstvo za Kosovo i Metohiju ima konkretan predlog za rešavanje problema u snabdevanju strujom srpske zajednice na Kosovu i da taj predlog uskoro treba da razmatra Vlada Srbije.
Stolić je kazao da predstavnicima lokalnih uprava na Kosovu nisu poznati detalji tog plana Ministarstva za Kosovo i Metohiju.
(Beta)
Podrška “Kulturnom letu 2013” u Babinom Mostu
Kancelarija za pitanja zajednica finansijski je podržala manifestaciju “Kulturno leto 2013” u Babinom Mostu koje je organizovala Nevladina organizacija Božur.
Manifestaciju su takođe podržali pozorište “Geto” iz Gračanice koje je izvelo predstavu za decu, kao i Kulturno umetničko društvo “Kosovka devojka” iz Babinog Mosta izvođenjem spleta tradicionalnih igara i pesama. Nakon završetka programa, direktoru Kancelarije za pitanja zajednica, Srđanu Popoviću uručena je zahvalnica za podršku ovoj manifestaciji tokom koje su deca iz Babinog Mosta prvi put imali priliku da gledaju pozorišnu predstavu za decu.
Kancelarija za pitanja zajednica
18.07.2013
Kancelarija za pitanja zajednica finansijski je podržala manifestaciju “Kulturno leto 2013” u Babinom Mostu koje je organizovala Nevladina organizacija Božur.
Manifestaciju su takođe podržali pozorište “Geto” iz Gračanice koje je izvelo predstavu za decu, kao i Kulturno umetničko društvo “Kosovka devojka” iz Babinog Mosta izvođenjem spleta tradicionalnih igara i pesama. Nakon završetka programa, direktoru Kancelarije za pitanja zajednica, Srđanu Popoviću uručena je zahvalnica za podršku ovoj manifestaciji tokom koje su deca iz Babinog Mosta prvi put imali priliku da gledaju pozorišnu predstavu za decu.
Kancelarija za pitanja zajednica
18.07.2013
Pokušaj otmice devojčice iz Babinog Mosta
VRIŠTALA JE DOK SU JE GURALI U SABLASNI CRNI DŽIP: Srpsko dete (9) s Kosova hteli da kidnapuju, spasile je komšije Albanci!
- Prizor je bio zaprepašćujuć! Devojčici koja je vrištala i pokušala da se otme iz ruku otmičara u pomoć su pritekli lokalni Albanci iz kuća koje se nalaze u neposrednoj blizini - objasnio je za Telegraf svedok stravičnog pokušaja otmice.
Nepoznate osobe pokušale su juče u selu Babin Most kod Obilića na Kosovu i Metohiji da kidnapuju devetogodišnju devojčicu srpske nacionalnosti, saznaje Telegraf.
Prema priči nekolicine očevidaca koji su želeli da ostanu anonimni, devojčica je krenula u školu “Milan Rakić” i na raskrsnici u Babinom mostu nepoznate osobe pokušale su da je na silu uvuku u crni džip bez registarskih tablica.
– Prizor je bio zaprepašćujuć! Devojčici koja je vrištala i pokušala da se otme iz ruku otmičara u pomoć su pritekli lokalni Albanci iz kuća koje se nalaze u neposrednoj blizini – objasnio je za Telegraf B. B. koji se sasvim slučajno našao na mestu gde se zbio incident.
Kada su to videli, uplašeni otmičari su pobegli, a devojčica je pod teškom traumom odvedena kući.
– Pokušaj otmice se dogodio između pola osam i osam, od strane dva mlađa muškarca koji su bili u crnom džipu bez registarskih tablica, devojčica je počela da vrišti, u tom trenutku naišao je Albanac i on je počeo da viče, nakon čega su mladići pobegli – rekao je predsednik Privremenog organa Opštine Obilić Nenad Denić koji nam je preneo razgovor sa direktorom škole, koji je slučaj prijavio Kosovskoj policiji. Denić je o pokušaju otmice devojčice obavestio jedinice Kfor-a za saradnju sa lokalnim stanovništvom, koji su takođe obavili razgovor sa direktorom škole.
Par dana pre pokušaja otmice devojčice, nepoznate osobe su slikale školu, o ovome je direktor obavestio Kosovsku policiju i na osnovu registarskih tablica policija je identifikovala vozilo, ali do sada nisu obavešteni ko je i zašto slikao školu.
Ovaj događaj je uznemirio i uplašio sve stanovnike Babinog mosta, a posebno decu.
Prema Denićevim rečima stanovništvo ovog sela se od rata naovamo nikada nije osećalo bezbedno. Iako ističe da sa lokalnim Albancima nije nikada bilo problema, meštani su izloženi stalnim krađama. Ukradeno je 80 grla stoke, nekoliko automobila i traktora, letina se stalno uništava ili takođe krade.
U Babinom mostu koji je etnički mešovita sredina živi oko 800 Srba u nešto manje od 200 domaćinstava i između 200 i 300 Albanaca.
(Telegraf.rs / S. S.)
01. Maj 2015.
VRIŠTALA JE DOK SU JE GURALI U SABLASNI CRNI DŽIP: Srpsko dete (9) s Kosova hteli da kidnapuju, spasile je komšije Albanci!
- Prizor je bio zaprepašćujuć! Devojčici koja je vrištala i pokušala da se otme iz ruku otmičara u pomoć su pritekli lokalni Albanci iz kuća koje se nalaze u neposrednoj blizini - objasnio je za Telegraf svedok stravičnog pokušaja otmice.
Nepoznate osobe pokušale su juče u selu Babin Most kod Obilića na Kosovu i Metohiji da kidnapuju devetogodišnju devojčicu srpske nacionalnosti, saznaje Telegraf.
Prema priči nekolicine očevidaca koji su želeli da ostanu anonimni, devojčica je krenula u školu “Milan Rakić” i na raskrsnici u Babinom mostu nepoznate osobe pokušale su da je na silu uvuku u crni džip bez registarskih tablica.
– Prizor je bio zaprepašćujuć! Devojčici koja je vrištala i pokušala da se otme iz ruku otmičara u pomoć su pritekli lokalni Albanci iz kuća koje se nalaze u neposrednoj blizini – objasnio je za Telegraf B. B. koji se sasvim slučajno našao na mestu gde se zbio incident.
Kada su to videli, uplašeni otmičari su pobegli, a devojčica je pod teškom traumom odvedena kući.
– Pokušaj otmice se dogodio između pola osam i osam, od strane dva mlađa muškarca koji su bili u crnom džipu bez registarskih tablica, devojčica je počela da vrišti, u tom trenutku naišao je Albanac i on je počeo da viče, nakon čega su mladići pobegli – rekao je predsednik Privremenog organa Opštine Obilić Nenad Denić koji nam je preneo razgovor sa direktorom škole, koji je slučaj prijavio Kosovskoj policiji. Denić je o pokušaju otmice devojčice obavestio jedinice Kfor-a za saradnju sa lokalnim stanovništvom, koji su takođe obavili razgovor sa direktorom škole.
Par dana pre pokušaja otmice devojčice, nepoznate osobe su slikale školu, o ovome je direktor obavestio Kosovsku policiju i na osnovu registarskih tablica policija je identifikovala vozilo, ali do sada nisu obavešteni ko je i zašto slikao školu.
Ovaj događaj je uznemirio i uplašio sve stanovnike Babinog mosta, a posebno decu.
Prema Denićevim rečima stanovništvo ovog sela se od rata naovamo nikada nije osećalo bezbedno. Iako ističe da sa lokalnim Albancima nije nikada bilo problema, meštani su izloženi stalnim krađama. Ukradeno je 80 grla stoke, nekoliko automobila i traktora, letina se stalno uništava ili takođe krade.
U Babinom mostu koji je etnički mešovita sredina živi oko 800 Srba u nešto manje od 200 domaćinstava i između 200 i 300 Albanaca.
(Telegraf.rs / S. S.)
01. Maj 2015.
Klizište ugrožava srpske kuće u Babinom Mostu
U Babinom Mostu kod Obilića zbog pojave klizišta ugroženo je pravoslavno groblje, a preti da ugrozi parohijski dom i pravoslavnu crkvu staru više od 700 godina.
Brdo iznad sela dnevno proklizi i do pola metra. Oštećeno je oko pedeset nadgrobnih spomenika. Meštani pokušavaju da saniraju štetu, ali je klizište nezaustavljivo i nemoćni su u tome. Pored groblja kojeg klizište nosi u opasnosti je i parohijski dom koji je u neposrednoj blizini groblja.
Meštani traže od nadležnih da ispitaju tlo kako bi se zažtitila i pravoslavna crkva iz trinaestog veka za koju strahuju da je pojavom klizišta u opasnosti.
Pokrenulo se celo brdo površine deset hektara. Velika šteta naneta je meštanima, infrastrukturi, pravoslavnom groblju i Parohijskom domu koji je na samo nekoliko metara od groblja. Brojni bunari su zatrpani, pa su mnoga domaćinstva ostala bez vode za piće.
Klizanje brda iznad Babinog Mosta primećeno je još pre nekliko meseci, ali ništa nije preduzeto. Meštani su se nadali da će klizište stati, ali se desilo suprotno, pa je od nedavno, nakon obilnih padavina, brdo naglo krenulo da klizi i izazvalo štetu i paniku među stanovništvom. Prvo na udaru bilo je seosko pravoslavno groblje, zatim i parohijski dom koji se nalazi u neposrednoj blizini.
U Babinom Mostu kod Obilića zbog pojave klizišta ugroženo je pravoslavno groblje, a preti da ugrozi parohijski dom i pravoslavnu crkvu staru više od 700 godina.
Brdo iznad sela dnevno proklizi i do pola metra. Oštećeno je oko pedeset nadgrobnih spomenika. Meštani pokušavaju da saniraju štetu, ali je klizište nezaustavljivo i nemoćni su u tome. Pored groblja kojeg klizište nosi u opasnosti je i parohijski dom koji je u neposrednoj blizini groblja.
Meštani traže od nadležnih da ispitaju tlo kako bi se zažtitila i pravoslavna crkva iz trinaestog veka za koju strahuju da je pojavom klizišta u opasnosti.
Pokrenulo se celo brdo površine deset hektara. Velika šteta naneta je meštanima, infrastrukturi, pravoslavnom groblju i Parohijskom domu koji je na samo nekoliko metara od groblja. Brojni bunari su zatrpani, pa su mnoga domaćinstva ostala bez vode za piće.
Klizanje brda iznad Babinog Mosta primećeno je još pre nekliko meseci, ali ništa nije preduzeto. Meštani su se nadali da će klizište stati, ali se desilo suprotno, pa je od nedavno, nakon obilnih padavina, brdo naglo krenulo da klizi i izazvalo štetu i paniku među stanovništvom. Prvo na udaru bilo je seosko pravoslavno groblje, zatim i parohijski dom koji se nalazi u neposrednoj blizini.
Pomoć iz San Franciska deci u Babinom Mostu i Brnjici
BABIN MOST - Episkop zapadnoamerički Maksim posetio je sela Babin Most i Donju Brnjicu u blizini Prištine i uručio novčanu pomoć.
Pomoć za decu ova dva mesta prikupila organizacija Kolo srpskih sestara iz regiona San Franciska u SAD.
Svi učenici Osnovne škole "Milan Rakić", njih 109, dobili su novčanu pomoć, a za Osnovnu školu "Dimitrije Prica" iz Donje Brnjice vladika je uručio novčanu pomoc od 1.000 evra za kabinet informatike.
Zajedno sa episkopom Maksimom škole je posetio i vladika Atanasije Jevtić, koji je deci podelio prigodne poklone i učestvovao u časovima i programu ovih prosvetnih ustanova koje rade u jako teškim okolnostima.
Školu u Brnjici pohađa i troje srpske dece iz Devet Jugovića i Gornje Brnjice, jer su škole u ovim sredinama zatvorene nakon sukoba 1999. godine.
Ovo je nastavak pomoći, koja je za ova mesta, krajem prošle godine, uz podršku Humanitarne organizacije "Sveti Jovan Milostivi" iz Gračanice, počela da dodeljuje Eparhija zapadnoamerička i Kolo srpskih sestara.
Ovo je drugi put za nekoliko meseci da vladika Maksim donosi pomoć u Donju Brnjicu. Za Nikoljdan decembra prošle godine, vladika je takođe donirao novčanu pomoć i poklone učenicima osnovne škole "Dimitrije Prica" koje su prikupile članice Kola srpskih sestara u SAD-u.
Izvor: RTV Kim
Nedelja, 15. mart 2015, 17:48
BABIN MOST - Episkop zapadnoamerički Maksim posetio je sela Babin Most i Donju Brnjicu u blizini Prištine i uručio novčanu pomoć.
Pomoć za decu ova dva mesta prikupila organizacija Kolo srpskih sestara iz regiona San Franciska u SAD.
Svi učenici Osnovne škole "Milan Rakić", njih 109, dobili su novčanu pomoć, a za Osnovnu školu "Dimitrije Prica" iz Donje Brnjice vladika je uručio novčanu pomoc od 1.000 evra za kabinet informatike.
Zajedno sa episkopom Maksimom škole je posetio i vladika Atanasije Jevtić, koji je deci podelio prigodne poklone i učestvovao u časovima i programu ovih prosvetnih ustanova koje rade u jako teškim okolnostima.
Školu u Brnjici pohađa i troje srpske dece iz Devet Jugovića i Gornje Brnjice, jer su škole u ovim sredinama zatvorene nakon sukoba 1999. godine.
Ovo je nastavak pomoći, koja je za ova mesta, krajem prošle godine, uz podršku Humanitarne organizacije "Sveti Jovan Milostivi" iz Gračanice, počela da dodeljuje Eparhija zapadnoamerička i Kolo srpskih sestara.
Ovo je drugi put za nekoliko meseci da vladika Maksim donosi pomoć u Donju Brnjicu. Za Nikoljdan decembra prošle godine, vladika je takođe donirao novčanu pomoć i poklone učenicima osnovne škole "Dimitrije Prica" koje su prikupile članice Kola srpskih sestara u SAD-u.
Izvor: RTV Kim
Nedelja, 15. mart 2015, 17:48
BABIN MOST: KNJIŽEVNI ČAS ZA TRPEZOM KOSOVSKIH JUNAKA
U susret Vidovdanu i ove godine je u Babinom Mostu organizovan književni čas za Trpezom kosovskih junaka, na kome su učestvovali pesnici sa Kosova i iz centralne Srbije. Već godinama unazad, u okviru Vidovdanskih svečanosti organizuje se književni čas na kome istaknuti pesnici kazuju svoje stihove.
Tako je i ove godine, u dvorištu crkve Pokrova Presvete Bogorodice, za mermernom trpezom Kneza Lazara, održan književni čas. O značaju ove manifestacije govorio je i paroh Aleksandar Našpalić.
"Ovde se okupljate vi književnici da pokrenete odavde ovu Vidovdansku svečanost. Svi znamo da su ovde pohranjene kosti kosovskih junaka i da je odavde komandovano sa srpske strane Kosovskim bojem pa ćemo odavde i vašim rečima nadahnuti i otpočeti proslavu Vidovdana, a parastosom na Gazimestanu našim kosovskim junacima“, istakao je Našpalić.
Pesnici koji su kazivali stihove u Babinom Mostu prisustvovaće i Vidovdanskom pesničkom bdenju u Gračanici.
„Naše su tapije crkve i crkvišta, ali je živa reč. To je deo našeg nacionalnog bića i mi upravo poezijom kazujemo da još postojimo, da smo tu svoj na svome. Poezija ne može da promeni svet , ali može da spase našu dušu i mi govoreći iz duše želimo da dotaknemo ljude da oni progovore vdušom i da kažu ono što je za Vidovdan od uvek bilo sveto, a to je naše jedinstvo“, kaže Novica Sovrlić, predsednik Književnog društva Kosova i Metohije.
"Ta manifestacija zauzima posebno mesto na mapi kulturnih manifestacija Kosova i Metohije. Smatram da osim Gračanice bilo bi neophodno da se pesnici obrate, pojave i u onim mestima kakav je Babin Most, ali druga mesta koja su na toj istorijskoj listi i verujem da će neke buduće godine povratite onaj stari sjaj ove književne manifestacije kada su pesnici bili na više mesta na Kosovu i Metohiji“, rekao je Dragiša Bojović, književnik.
Književnik iz Kraljeva Dejan Aleksić, ovogodišnji je dobitnik Kondira Kosovke devojke. On ne krije zadovoljstvo što će se predstaviti publici u Babinom Mostu i Gračanici, gde će mu biti uručena nagrada.
„Svakom čoveku koji stvara važno je priznanje da to što stvara i vredi, tako je i u svetu umetnosti i književnosti.Nagrade ovog tipa koje su i formalnog priznanja i vrednost onog što radite zaista prijaju. Ova nagrada ima posebnu težinu, posebno što na ovom prostoru, gde naš narod živi kako živi u okolnostima koje su nametnute postoji i organizovan kulturni život, postoji pregnuće i napor da se očuva žiža duhovnosti i kulture i to svakako treba podržati“, kaže Dejan Aleksić, književnik iz Kraljeva.
28.06.2016
U susret Vidovdanu i ove godine je u Babinom Mostu organizovan književni čas za Trpezom kosovskih junaka, na kome su učestvovali pesnici sa Kosova i iz centralne Srbije. Već godinama unazad, u okviru Vidovdanskih svečanosti organizuje se književni čas na kome istaknuti pesnici kazuju svoje stihove.
Tako je i ove godine, u dvorištu crkve Pokrova Presvete Bogorodice, za mermernom trpezom Kneza Lazara, održan književni čas. O značaju ove manifestacije govorio je i paroh Aleksandar Našpalić.
"Ovde se okupljate vi književnici da pokrenete odavde ovu Vidovdansku svečanost. Svi znamo da su ovde pohranjene kosti kosovskih junaka i da je odavde komandovano sa srpske strane Kosovskim bojem pa ćemo odavde i vašim rečima nadahnuti i otpočeti proslavu Vidovdana, a parastosom na Gazimestanu našim kosovskim junacima“, istakao je Našpalić.
Pesnici koji su kazivali stihove u Babinom Mostu prisustvovaće i Vidovdanskom pesničkom bdenju u Gračanici.
„Naše su tapije crkve i crkvišta, ali je živa reč. To je deo našeg nacionalnog bića i mi upravo poezijom kazujemo da još postojimo, da smo tu svoj na svome. Poezija ne može da promeni svet , ali može da spase našu dušu i mi govoreći iz duše želimo da dotaknemo ljude da oni progovore vdušom i da kažu ono što je za Vidovdan od uvek bilo sveto, a to je naše jedinstvo“, kaže Novica Sovrlić, predsednik Književnog društva Kosova i Metohije.
"Ta manifestacija zauzima posebno mesto na mapi kulturnih manifestacija Kosova i Metohije. Smatram da osim Gračanice bilo bi neophodno da se pesnici obrate, pojave i u onim mestima kakav je Babin Most, ali druga mesta koja su na toj istorijskoj listi i verujem da će neke buduće godine povratite onaj stari sjaj ove književne manifestacije kada su pesnici bili na više mesta na Kosovu i Metohiji“, rekao je Dragiša Bojović, književnik.
Književnik iz Kraljeva Dejan Aleksić, ovogodišnji je dobitnik Kondira Kosovke devojke. On ne krije zadovoljstvo što će se predstaviti publici u Babinom Mostu i Gračanici, gde će mu biti uručena nagrada.
„Svakom čoveku koji stvara važno je priznanje da to što stvara i vredi, tako je i u svetu umetnosti i književnosti.Nagrade ovog tipa koje su i formalnog priznanja i vrednost onog što radite zaista prijaju. Ova nagrada ima posebnu težinu, posebno što na ovom prostoru, gde naš narod živi kako živi u okolnostima koje su nametnute postoji i organizovan kulturni život, postoji pregnuće i napor da se očuva žiža duhovnosti i kulture i to svakako treba podržati“, kaže Dejan Aleksić, književnik iz Kraljeva.
28.06.2016
Dalibor Jevtić u Babinom Mostu 8. mart 2017
Tokom današnje posete Babinom Mostu, selu u opštini Obilić, ministar za povratak i zajednice, Dalibor Jevtić, obišao je Biserku Ristić, kojoj je ministarstvo u saradnji sa Evropskom unijom pomoglo da preko Programa za stabilizaciju zajednica pokrene svoj biznis.
Meštani Babinog Mosta mogu da očekuju dalju pomoć i podršku Ministartva za zajednice i povratak, poručio je Dalibor Jevtić.
„Mi pre svega želimo da podržimo i mlade i starije ljude, i to nećemo raditi samo na način što ćemo podržati otvaranje malih poslova i preduzeća, već ćemo pomoći i tako što ćemo obezbediti krov nad glavom porodicama, posebno mladim bračnim parovima koji treba da ostaju i opstaju ovde, jer je borba za ostanak suštinski važna kao i borba za povratak.”
Tokom posete Babinom Mostu, ministar za povratak i zajednice je najavio skorašnje otvaranje zubne ordinacije, preko programa koji se zajedno realizuje sa Evropskom unijom.
Tokom današnje posete Babinom Mostu, selu u opštini Obilić, ministar za povratak i zajednice, Dalibor Jevtić, obišao je Biserku Ristić, kojoj je ministarstvo u saradnji sa Evropskom unijom pomoglo da preko Programa za stabilizaciju zajednica pokrene svoj biznis.
Meštani Babinog Mosta mogu da očekuju dalju pomoć i podršku Ministartva za zajednice i povratak, poručio je Dalibor Jevtić.
„Mi pre svega želimo da podržimo i mlade i starije ljude, i to nećemo raditi samo na način što ćemo podržati otvaranje malih poslova i preduzeća, već ćemo pomoći i tako što ćemo obezbediti krov nad glavom porodicama, posebno mladim bračnim parovima koji treba da ostaju i opstaju ovde, jer je borba za ostanak suštinski važna kao i borba za povratak.”
Tokom posete Babinom Mostu, ministar za povratak i zajednice je najavio skorašnje otvaranje zubne ordinacije, preko programa koji se zajedno realizuje sa Evropskom unijom.
Пронађена беживотна тела брачног пара Милић из Бабиног Моста
Брачни пар Милић, Горица (50) и Бранислав (55), који су 08.01.2018. око 20:00 часова, пронађени мртви у својој породичној куће.
Мештани Бабиног Моста, страдалог Бранислава описују као мирног и поштеног човека, али сматрају да узрок несреће могу бити његови евентуални психички проблеми, који су, како кажу, можда настали последњих година.
„Само Бог и они знају шта се догодило, јер нико са сигурношћу не може да буде сигуран шта се десило. Сумњамо да је реч о убиству и самоубиству, јер је несрећна Горица пронађена у једној соби са траговима дављења конопцем, док је Бранислављево тело у локви крви пронађено у другој соби“, каже једна од рођака, не желећи да се објављује њено име. Рођаци и комшије претпостављају да је несрећи претходила свађа супружника. На њеном врату су били видљиви трагови дављења конопцем, док њен покојни супруг има убодне ране, нанете ножем по читавом телу“, додао је један рођак породице Милић.
Брачни пар Милић, Горица (50) и Бранислав (55), који су 08.01.2018. око 20:00 часова, пронађени мртви у својој породичној куће.
Мештани Бабиног Моста, страдалог Бранислава описују као мирног и поштеног човека, али сматрају да узрок несреће могу бити његови евентуални психички проблеми, који су, како кажу, можда настали последњих година.
„Само Бог и они знају шта се догодило, јер нико са сигурношћу не може да буде сигуран шта се десило. Сумњамо да је реч о убиству и самоубиству, јер је несрећна Горица пронађена у једној соби са траговима дављења конопцем, док је Бранислављево тело у локви крви пронађено у другој соби“, каже једна од рођака, не желећи да се објављује њено име. Рођаци и комшије претпостављају да је несрећи претходила свађа супружника. На њеном врату су били видљиви трагови дављења конопцем, док њен покојни супруг има убодне ране, нанете ножем по читавом телу“, додао је један рођак породице Милић.
Milorad Arlov, humanitarac iz Banjaluke za vikend u poseti FK Babin most
Banjalučki humanitarac i patriota, Milorad Arlov, predsednik Udruženja veterana Fudbalskog kluba Vrbas i prvi čovek Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji, posle članka u Sportskom žurnalu o osnivanju Fudbalskog kluba Babin Most – Runi u Opštini Obilić, posetiće ovaj sportski kolektiv i darivati garnituru dresova i deset lopti.
"Već godinama idem na Kosovo i Metohiju sa raznim humanitarnim i fudbalskim akcijama, a posebna će mi biti čast da upoznam novog prijatelja Gorana Slavića, bivšeg fudbalera Zemuna koji je u teškim uslovima pokrenuo rad FK Babin most – Runi sa ciljem da zadrži srpsku mladost, sportom i fudbalom, južno od Ibra. Ovim putem želim da se zahvalim Fudbalskom savezu Republike Srpske koji mi je pomogao u realizaciji ove posete u doniranju sportske opreme i lopti, baš kao i Sportskom žurnalu od kojeg je sve i krenulo, tačnije inicijativa da posetim nove sportske prijatelje i braću na jugu Kosmeta" – istakao je Milorad Arlov.
17.mart.2018.
Banjalučki humanitarac i patriota, Milorad Arlov, predsednik Udruženja veterana Fudbalskog kluba Vrbas i prvi čovek Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji, posle članka u Sportskom žurnalu o osnivanju Fudbalskog kluba Babin Most – Runi u Opštini Obilić, posetiće ovaj sportski kolektiv i darivati garnituru dresova i deset lopti.
"Već godinama idem na Kosovo i Metohiju sa raznim humanitarnim i fudbalskim akcijama, a posebna će mi biti čast da upoznam novog prijatelja Gorana Slavića, bivšeg fudbalera Zemuna koji je u teškim uslovima pokrenuo rad FK Babin most – Runi sa ciljem da zadrži srpsku mladost, sportom i fudbalom, južno od Ibra. Ovim putem želim da se zahvalim Fudbalskom savezu Republike Srpske koji mi je pomogao u realizaciji ove posete u doniranju sportske opreme i lopti, baš kao i Sportskom žurnalu od kojeg je sve i krenulo, tačnije inicijativa da posetim nove sportske prijatelje i braću na jugu Kosmeta" – istakao je Milorad Arlov.
17.mart.2018.
Babin Most danas: Između realnosti i nade
BABIN MOST - Na idealnom mestu, između dva grada, desetak kilometara severno od Prištine, a tridesetak južno od Kosovske Mitrovice, nalazi se selo Babin Most. Selo sa oko 150 kuća i oko 800 stanovnika prostire se na površini od oko 800 hektara. Geografski položaj je nešto što ovo selo čini idealnim mestom za život.
Blizina gradova, reka Lab, plodno zemljište, istorijski značaj su samo neki razlozi koji govore u prilog tome. U selu postoji ambulanta, osnovna škola, crkva. Zbog svega navedenog, Babin Most je u prošlosti bilo mesto u kome su ljudi rado živeli i boravili u njemu.
Tako je bilo nekad. Iako na idealnom mestu, trenutna situacija je daleko od idealne.
Unazad dve decenije, Babin Most se, kao i većina sela na Kosovu i Metohiji, suočava sa odlaskom mladih ljudi. Razlozi su brojni, ali se uglavnom svode na to da selo, osim mogućnosti bavljenja poljoprivredom i četrdesetak radnih mesta u javnim ustanovama – ambulanti i osnovnoj školi, nema šta drugo da ponudi mladima.
Stariji meštani imali su sreću da budu deo vremena kada je ono doživljavalo procvat i pružalo sve što je ljudima trebalo za kvalitetan život.
Dragan Bojković razliku u odrastanju prethodnih i današnjih generacija u Babinom Mostu bez obzira na to što selo naseljava manji broj Srba nego pre, vidi u digitalnim tehnologijama i tzv. novom dobu, ne praveći razliku između dece koja odrastaju u drugim selima Srbije:
"Samo odrastanje moje i mojih unuka može se reći da je identično. Dečji nestašluci su bili i tada i sada isti. Međutim, sada je atomsko doba, naše igre su bile drugačije, igrali smo fudbal, žmurke, mnoge duhovnije igrice. Današnja deca i moji unuci igraju se telefonima, manje idu u prirodu i manje su aktivni."
Ipak, naglašava, da im je sloboda kretanja ono što im najviše nedostaje. Vreme provode baveći se poljoprivredom "Radimo malo baštu, ali s godinama se čovek sve teže kreće i teže funkcioniše. Najviše nam fali sloboda kretanja."
Osnovna škola u Babinom Mostu, nosi ime čuvenog srpskog pesnika Milana Rakića. Školu pohađa oko stotinak učenika u svih osam razreda. Nastava se odvija u dve smene. Učiteljica Milanka Lazić kaže da se deca iz Babinog Mosta ne razlikuju mnogo od svojih vršnjaka iz urbanih sredina."Svako dete je po sebi individua. Naša deca se puno ne razlikuju od dece iz ostalih seoskih i gradskih sredina. Pojedincima fali samopouzdanje, samokontrola, samostalnost u radu."
Kaže da školi nedostaje sala za fizičko vaspitanje, ali i računarska oprema. Na pitanje šta je ono što bi unapredilo kvalitet nastave, kaže: "Ako kažemo kvalitet nastave, onda mislimo na veliki broj činilaca koji utiču na nju. Deci fale očigledna nastavna sredstva uz pomoć kojih bi mnoge stvari shvatila bolje. Jer nije isto odrediti nastavnu jedinicu teoretski i uz pomoć nastavnih sredstava. Nedostaje još sala za fizičko vaspitanje, računari i sve ono što jednu školu čini modernom."
Deca manje brinu o kvalitetu nastave, i kvalitetu prostora u kome pohađaju istu. Njih mnogo više zanima igra i druženje, pa je njima njihova škola najbolja, dok god im to pruža.
Šta im najviše nedostaje i da li su nastavnici strogi, otkriva nam Anđela Petković: "Najviše što fali mojim drugarima i meni je sala za fizičko i kabineti za određene predmete. Nastavnici su strogi ukoliko je neko od nas nemiran na času, ali se prema nama ponašaju kao prema svojoj deci."
Iako je posle dugih zimskih meseci toplo i lepo vreme stiglo i u Babin Most, na ulicama nije primetan veći broj ljudi. Ali ako ih potražite u polju, sigurno ćete ih naći, jer je vreme poljoprivrednih radova u jeku, i meštani sela vredno rade, nadajući se dobrim usevima.
Na ulicama je nesto življe pred početak časova, i nakon njih. Naprave blagu pometnju svojom jurnjavom i grajom, pa su u to vreme i vozači primorani da malo uspore.
Tinejdžeri se uglavnom druže u popodnevnim satima na školskom igralištu. Između školskih obaveza i onih koje imaju kod kuće, nađu vremena i za sportske aktivnosti. Iako svesni toga da su ovo njihove najbolje godine, zbog uslova u kojima žive, često se žale na dosadu i jednolične dane, koji se kažu, ponavljaju kao preslikani jedan na drugi.
Tinejdžerka Miljana Jovanović kaže da joj nedostaje pozorište, ples, sport, ili bilo koja organizovana aktivnost gde bi mogli da iskažu svoje talente. "Pošto u selu ima malo kulturnih i zabavnih dešavanja, bilo bi lepo da postoji neko pozorište gde bismo mogli i mi, pored glumaca koji bi dolazili sa strane, da igramo u nekim predstvama i pokažemo naš talenat. Mogli bismo da imamo odbojkaški klub, neku plesnu grupu. Uglavnom nam fale kulturno-zabavna dešavanja, gde bismo mogli da provodimo naše slobodno vreme“, kaže nam ona.
Na pitanje šta se radi na poboljšanju kvaliteta života mladih u Babinom Mostu, Boban Trajković kaže:
"Nema nekog pomaka, zato što nas je danas sve manje ovde, a glavni razlog je taj što se dosta mladih ljudi odlučuje da ode odavde, za poslom i boljim životom", kaže, prisećajući se lepih prošlih dana, kada se u Babinom Mostu živelo bolje i sadržajnije, stariji meštani ne gube nadu i veruju u bolje.
Oni mlađi, koji su bez krivice osuđeni na ovo vreme i ovakvu višegodišnju situaciju, dok slušaju priče o prošlim, lepim vremenima, nadaju se svojim boljim danima. Za sada, oni ostaju u njihovim željama i slikama koje stvaraju, slušajući priče svojih starijih, o tome kolika je sreća bila živeti u Babinom Mostu u nekim prošlim, prohujalim vremenima.
11:45, 27.04.2018 IZVOR: RADIO KOSOVSKA MITROVICA
BABIN MOST - Na idealnom mestu, između dva grada, desetak kilometara severno od Prištine, a tridesetak južno od Kosovske Mitrovice, nalazi se selo Babin Most. Selo sa oko 150 kuća i oko 800 stanovnika prostire se na površini od oko 800 hektara. Geografski položaj je nešto što ovo selo čini idealnim mestom za život.
Blizina gradova, reka Lab, plodno zemljište, istorijski značaj su samo neki razlozi koji govore u prilog tome. U selu postoji ambulanta, osnovna škola, crkva. Zbog svega navedenog, Babin Most je u prošlosti bilo mesto u kome su ljudi rado živeli i boravili u njemu.
Tako je bilo nekad. Iako na idealnom mestu, trenutna situacija je daleko od idealne.
Unazad dve decenije, Babin Most se, kao i većina sela na Kosovu i Metohiji, suočava sa odlaskom mladih ljudi. Razlozi su brojni, ali se uglavnom svode na to da selo, osim mogućnosti bavljenja poljoprivredom i četrdesetak radnih mesta u javnim ustanovama – ambulanti i osnovnoj školi, nema šta drugo da ponudi mladima.
Stariji meštani imali su sreću da budu deo vremena kada je ono doživljavalo procvat i pružalo sve što je ljudima trebalo za kvalitetan život.
Dragan Bojković razliku u odrastanju prethodnih i današnjih generacija u Babinom Mostu bez obzira na to što selo naseljava manji broj Srba nego pre, vidi u digitalnim tehnologijama i tzv. novom dobu, ne praveći razliku između dece koja odrastaju u drugim selima Srbije:
"Samo odrastanje moje i mojih unuka može se reći da je identično. Dečji nestašluci su bili i tada i sada isti. Međutim, sada je atomsko doba, naše igre su bile drugačije, igrali smo fudbal, žmurke, mnoge duhovnije igrice. Današnja deca i moji unuci igraju se telefonima, manje idu u prirodu i manje su aktivni."
Ipak, naglašava, da im je sloboda kretanja ono što im najviše nedostaje. Vreme provode baveći se poljoprivredom "Radimo malo baštu, ali s godinama se čovek sve teže kreće i teže funkcioniše. Najviše nam fali sloboda kretanja."
Osnovna škola u Babinom Mostu, nosi ime čuvenog srpskog pesnika Milana Rakića. Školu pohađa oko stotinak učenika u svih osam razreda. Nastava se odvija u dve smene. Učiteljica Milanka Lazić kaže da se deca iz Babinog Mosta ne razlikuju mnogo od svojih vršnjaka iz urbanih sredina."Svako dete je po sebi individua. Naša deca se puno ne razlikuju od dece iz ostalih seoskih i gradskih sredina. Pojedincima fali samopouzdanje, samokontrola, samostalnost u radu."
Kaže da školi nedostaje sala za fizičko vaspitanje, ali i računarska oprema. Na pitanje šta je ono što bi unapredilo kvalitet nastave, kaže: "Ako kažemo kvalitet nastave, onda mislimo na veliki broj činilaca koji utiču na nju. Deci fale očigledna nastavna sredstva uz pomoć kojih bi mnoge stvari shvatila bolje. Jer nije isto odrediti nastavnu jedinicu teoretski i uz pomoć nastavnih sredstava. Nedostaje još sala za fizičko vaspitanje, računari i sve ono što jednu školu čini modernom."
Deca manje brinu o kvalitetu nastave, i kvalitetu prostora u kome pohađaju istu. Njih mnogo više zanima igra i druženje, pa je njima njihova škola najbolja, dok god im to pruža.
Šta im najviše nedostaje i da li su nastavnici strogi, otkriva nam Anđela Petković: "Najviše što fali mojim drugarima i meni je sala za fizičko i kabineti za određene predmete. Nastavnici su strogi ukoliko je neko od nas nemiran na času, ali se prema nama ponašaju kao prema svojoj deci."
Iako je posle dugih zimskih meseci toplo i lepo vreme stiglo i u Babin Most, na ulicama nije primetan veći broj ljudi. Ali ako ih potražite u polju, sigurno ćete ih naći, jer je vreme poljoprivrednih radova u jeku, i meštani sela vredno rade, nadajući se dobrim usevima.
Na ulicama je nesto življe pred početak časova, i nakon njih. Naprave blagu pometnju svojom jurnjavom i grajom, pa su u to vreme i vozači primorani da malo uspore.
Tinejdžeri se uglavnom druže u popodnevnim satima na školskom igralištu. Između školskih obaveza i onih koje imaju kod kuće, nađu vremena i za sportske aktivnosti. Iako svesni toga da su ovo njihove najbolje godine, zbog uslova u kojima žive, često se žale na dosadu i jednolične dane, koji se kažu, ponavljaju kao preslikani jedan na drugi.
Tinejdžerka Miljana Jovanović kaže da joj nedostaje pozorište, ples, sport, ili bilo koja organizovana aktivnost gde bi mogli da iskažu svoje talente. "Pošto u selu ima malo kulturnih i zabavnih dešavanja, bilo bi lepo da postoji neko pozorište gde bismo mogli i mi, pored glumaca koji bi dolazili sa strane, da igramo u nekim predstvama i pokažemo naš talenat. Mogli bismo da imamo odbojkaški klub, neku plesnu grupu. Uglavnom nam fale kulturno-zabavna dešavanja, gde bismo mogli da provodimo naše slobodno vreme“, kaže nam ona.
Na pitanje šta se radi na poboljšanju kvaliteta života mladih u Babinom Mostu, Boban Trajković kaže:
"Nema nekog pomaka, zato što nas je danas sve manje ovde, a glavni razlog je taj što se dosta mladih ljudi odlučuje da ode odavde, za poslom i boljim životom", kaže, prisećajući se lepih prošlih dana, kada se u Babinom Mostu živelo bolje i sadržajnije, stariji meštani ne gube nadu i veruju u bolje.
Oni mlađi, koji su bez krivice osuđeni na ovo vreme i ovakvu višegodišnju situaciju, dok slušaju priče o prošlim, lepim vremenima, nadaju se svojim boljim danima. Za sada, oni ostaju u njihovim željama i slikama koje stvaraju, slušajući priče svojih starijih, o tome kolika je sreća bila živeti u Babinom Mostu u nekim prošlim, prohujalim vremenima.
11:45, 27.04.2018 IZVOR: RADIO KOSOVSKA MITROVICA
Oronula azbestna škola u Babinom Mostu, opasna po zdravlje, a nema čak ni toalet
Dugogodišnja želja učenika, njihovih roditelja i učitelja Osnovne škole u Babinom Mostu jeste da nastavu pohađaju u toplom objektu, u sklopu kojeg su toaleti i fiskulturna sala. Medjutim, osim što nemaju salu, a koriste poljski toalet, mališani borave u pola veka staroj školskoj zgradi, napravljenoj od azbesta, materijala opasnog po ljudsko zdravlje.
Profesori i eminentni stručnjaci u Srbiji objašnjavaju da je azbest kao građevinski materijal dobar za izolaciju, ali postaje opasan ukoliko dođe do oštećenja, jer se tada njegove čestice poput iglica zabadaju u disajne puteve, što uzrokuje različite infekcije i bolesti respiratornih organa. A sa druge strane, profesor dr Aleksandar Milovanović, pulmolog i direktor Instituta za medicinu rada i radiološku zaštitu Srbije, otkriva i drugu stranu problema sa materijalima koji sadrže azbest: "Kad se ruše objekti od azbesta, onda azbestna telašca lebde u atmosferi dugi niz godina iznad mesta gde je rušeno - kaže pulmolog dr Milovanović. - Uloga vetrova je tu takođe važna, a izloženost može biti višestruka, pa je zato potrebno objekte ukloniti sa što manje oštećenja od rušenja.
Inače ova škola je jedna od najgorih u Srbiji, jer je poprilično stara, oronula i propala, a nema rešen ni sanitarni čvor. Dečica od prvog do osmog razreda ako žele izvršiti fiziološku potrebu, i leti i zimi, izlaze iz objekta i idu 50-ak metara do poljskih WC-a, a ručice peru u školskom hodniku, gde je postavljen umivaonik sa česmom.
Škola u Babinom Mostu napravljena je 70-ih godina i trebala je poslužiti kao privremeno rešenje. Međutim, privremeno se rešenje vremenom pretvorilo u trajno, a danas, gotovo 50 godina kasnije, može se reći da je ova škola, koju vidite na slici, verovatno jednoj od najneuslovnijih obrazovnih ustanova u Srbiji, koja je pri tom i opasna po zdravlje dece.
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:356139-Azbest-preti-djacima
Nove krađe u selima Babin Most i Miloševo – Srbi uznemireni
U proteklom periodu desilo više provala i krađa u ovim mestima, kada je iz nekoliko domaćinstva ukradeno – šest grla stoke, poljoprivredna mašina, akumulator, pumpa za vodu i drugo pokućstvo, što je uznemirilo meštane ovog kraja.
Navodi se da se poslednja krađa desila pre dva dana u Miloševu, kada je porodici Ađančić ukradena koza i jare.
"Ovo je četvrta krađa za dve godine, nismo prijavili policiji, jer od toga nema ništa, što znači da i sada ništa od toga ne bi bilo. Nije to neka materijalna šteta, ali smo vezani bili za to, koze smo držali radi leka. Ja sam jako uznemirena. Ponekad razmišljam da ovde života nema", izjavila je Blagica Ađančić.
Navodi se da je tri kilometra dalje, u Babinom Mostu, u proteklom periodu izvršeno više krađa, mnoga domaćinstva pretrpela su gubitke, a o počiniocima ni traga, ni glasa.
Sretenu Vučkoviću ukradena je poljoprivredna mašina, a Olgi Jovanović četiri jarića.
"Kada sam ustala videla sam da jarića nema, bila sam veoma uplašena. Sinu su probali kola da ukradu, pokidali su žice unutra, verovatno nisu uspeli da ih upale, pa su uzeli samo akumulator", rekla je Jovanovićeva.
Vučković je rekao da su mu uzeli motokultivator.
"Policija je dolazila, ali ništa. Uplašeni smo da lopovi mogu ponovo doći", rekao je Vučković.
Počinioci nekažnjeni
Stanovnici Babinog Mosta su zabrinuti jer krađe ne prestaju, a počinioci ovih krivičnih dela ostaju nekažnjeni.
"Cele noći dežuram po dvorištu, ne smem nigde otići jer će nešto da ukradu", izjavio je zabrinuti meštanin Babinog Mosta.
Drugi meštanin ovog sela dodao je da "kada se desilo kod komšije i kod nas će se desiti''.
Navodi se da neka domaćinstva u Babinom Mostu slučajeve krađe nisu prijavljivali policiji, jer, kako kažu, nijedna krađa do sada nije rasvetljena.
RTK na srpskom jeziku prenosi da meštani apeluju na policiju da se dodatno angažuje kako bi počinioci ovih dela bili kažnjeni.
NEDELJA, 20. MAJ 2018, 20:45 -> 23:07 IZVOR: TANJUG
Da šiptarski lopovi nemaju obraza, kao i to da njihova policija sem što ih ne sprečava čak im i pomaže, može se videti iz jednog šiptarskog oglasa objavljenog na sajtu MIRLIR.COM gde šiptar bez ustručavanja javno nudi ukradenu kravu, pri čemu je broj registarskih oznaka jasno vidljiv (pogledaj sliku) , a ostavio je čak i brojeve telefona.
Originalan tekst tog lopovskog oglasa možete videti: mirlir.com/shpallje/Podujeve/Kafsheshtepiake/Lopa-1162487/
U proteklom periodu desilo više provala i krađa u ovim mestima, kada je iz nekoliko domaćinstva ukradeno – šest grla stoke, poljoprivredna mašina, akumulator, pumpa za vodu i drugo pokućstvo, što je uznemirilo meštane ovog kraja.
Navodi se da se poslednja krađa desila pre dva dana u Miloševu, kada je porodici Ađančić ukradena koza i jare.
"Ovo je četvrta krađa za dve godine, nismo prijavili policiji, jer od toga nema ništa, što znači da i sada ništa od toga ne bi bilo. Nije to neka materijalna šteta, ali smo vezani bili za to, koze smo držali radi leka. Ja sam jako uznemirena. Ponekad razmišljam da ovde života nema", izjavila je Blagica Ađančić.
Navodi se da je tri kilometra dalje, u Babinom Mostu, u proteklom periodu izvršeno više krađa, mnoga domaćinstva pretrpela su gubitke, a o počiniocima ni traga, ni glasa.
Sretenu Vučkoviću ukradena je poljoprivredna mašina, a Olgi Jovanović četiri jarića.
"Kada sam ustala videla sam da jarića nema, bila sam veoma uplašena. Sinu su probali kola da ukradu, pokidali su žice unutra, verovatno nisu uspeli da ih upale, pa su uzeli samo akumulator", rekla je Jovanovićeva.
Vučković je rekao da su mu uzeli motokultivator.
"Policija je dolazila, ali ništa. Uplašeni smo da lopovi mogu ponovo doći", rekao je Vučković.
Počinioci nekažnjeni
Stanovnici Babinog Mosta su zabrinuti jer krađe ne prestaju, a počinioci ovih krivičnih dela ostaju nekažnjeni.
"Cele noći dežuram po dvorištu, ne smem nigde otići jer će nešto da ukradu", izjavio je zabrinuti meštanin Babinog Mosta.
Drugi meštanin ovog sela dodao je da "kada se desilo kod komšije i kod nas će se desiti''.
Navodi se da neka domaćinstva u Babinom Mostu slučajeve krađe nisu prijavljivali policiji, jer, kako kažu, nijedna krađa do sada nije rasvetljena.
RTK na srpskom jeziku prenosi da meštani apeluju na policiju da se dodatno angažuje kako bi počinioci ovih dela bili kažnjeni.
NEDELJA, 20. MAJ 2018, 20:45 -> 23:07 IZVOR: TANJUG
Da šiptarski lopovi nemaju obraza, kao i to da njihova policija sem što ih ne sprečava čak im i pomaže, može se videti iz jednog šiptarskog oglasa objavljenog na sajtu MIRLIR.COM gde šiptar bez ustručavanja javno nudi ukradenu kravu, pri čemu je broj registarskih oznaka jasno vidljiv (pogledaj sliku) , a ostavio je čak i brojeve telefona.
Originalan tekst tog lopovskog oglasa možete videti: mirlir.com/shpallje/Podujeve/Kafsheshtepiake/Lopa-1162487/
Помоћ за велику светињу у Бабином Мосту
У малом српском месту надомак Приштине и Газиместана под називом Бабин Мост, налази се црква Покрова Пресвете Богородице, локација коју већ 12. година често посећујемо током наших поклоничких путовања.
Скривена од очију шире јавности, често неправедно запостављена, ова светиња крије занимљиве информацијe.
Прича почиње са Косовским бојем 1389.године. Према народном предању који се чува и преноси вековима, на месту цркве дан уочи битке одиграо се чувени догађај Кнежева вечера. Као споменик на тај догађај данас у порти цркве стоје мермерни престо и трпеза.
Затим нас прича води на крај битке. Након Косовског боја, царица Милица посмртне остатке косовских ратника сахрањује у заједничку гробницу (која и данас постоји) и над костурницом подиже спомен цркву.
Али ту није крај звучној историји ове светиње.
Након борби и ослобођења Косова и Метохије 1912.године, у гробницу се сахрањује још јунака овог доба. Данас о свему овоме сведоче спомен плоче на делу цркве који је костурница.
И ако је ова црква тренутно мала, сеоска, ове године ју је Господ даровао великом светињом. Наиме, након новембарског превлачења моштију Светог краља Милутина у Софији (на којем смо, слава Богу, тим поводом и ми присуствовали), цела одежда нашег великог светитеља је даривана цркви у Бабином Мосту!
На жалост, овај храм не заобилазе свакодневна косовско-метохијска искушења. Често се по медијима може чути да је на мети напада лопова и скрнавитеља, који кроз прозоре и врата проваљују и улазе у цркву да краду.
Тим поводом организацији "Сви за Космет" се обратио свештеник Александар, старешина цркве.
Организација "Сви за Космет" је направила и реализовала пројекат постављања квалитетних решетки од кованог гвожђа, у вредности од 1800 евра поставили су заштиту на улазаним вратима и на 14. прозора.
У малом српском месту надомак Приштине и Газиместана под називом Бабин Мост, налази се црква Покрова Пресвете Богородице, локација коју већ 12. година често посећујемо током наших поклоничких путовања.
Скривена од очију шире јавности, често неправедно запостављена, ова светиња крије занимљиве информацијe.
Прича почиње са Косовским бојем 1389.године. Према народном предању који се чува и преноси вековима, на месту цркве дан уочи битке одиграо се чувени догађај Кнежева вечера. Као споменик на тај догађај данас у порти цркве стоје мермерни престо и трпеза.
Затим нас прича води на крај битке. Након Косовског боја, царица Милица посмртне остатке косовских ратника сахрањује у заједничку гробницу (која и данас постоји) и над костурницом подиже спомен цркву.
Али ту није крај звучној историји ове светиње.
Након борби и ослобођења Косова и Метохије 1912.године, у гробницу се сахрањује још јунака овог доба. Данас о свему овоме сведоче спомен плоче на делу цркве који је костурница.
И ако је ова црква тренутно мала, сеоска, ове године ју је Господ даровао великом светињом. Наиме, након новембарског превлачења моштију Светог краља Милутина у Софији (на којем смо, слава Богу, тим поводом и ми присуствовали), цела одежда нашег великог светитеља је даривана цркви у Бабином Мосту!
На жалост, овај храм не заобилазе свакодневна косовско-метохијска искушења. Често се по медијима може чути да је на мети напада лопова и скрнавитеља, који кроз прозоре и врата проваљују и улазе у цркву да краду.
Тим поводом организацији "Сви за Космет" се обратио свештеник Александар, старешина цркве.
Организација "Сви за Космет" је направила и реализовала пројекат постављања квалитетних решетки од кованог гвожђа, у вредности од 1800 евра поставили су заштиту на улазаним вратима и на 14. прозора.
Још једна помоћ за светињу у Бабином Мосту
Још једном је организација "Сви за Космет" помогла цркву Покрова Пресвете Богородице у Бабином Мосту.
Широј јавности није позната информација да је ова, данас мала сеоска црква, уствари задужбина царице Милице и да је она у њену крипту сахранила тела палих ратника у Боју на Косову 1389.године.
Такође, по предању се на том месту, вече уочи боја, одржала кнежева вечера.
А данас ова светиња чува и одежду Светог краља Милутина.
У прошлости смо већ доста пута помагали цркву у Бабином Мосту, а решили смо да наставимо ту праксу.
Овога пута смо на молбу оца Александра, пароха бабиномошког, помогли сређивање звоника, који је био у лошем стању.
Још једном је организација "Сви за Космет" помогла цркву Покрова Пресвете Богородице у Бабином Мосту.
Широј јавности није позната информација да је ова, данас мала сеоска црква, уствари задужбина царице Милице и да је она у њену крипту сахранила тела палих ратника у Боју на Косову 1389.године.
Такође, по предању се на том месту, вече уочи боја, одржала кнежева вечера.
А данас ова светиња чува и одежду Светог краља Милутина.
У прошлости смо већ доста пута помагали цркву у Бабином Мосту, а решили смо да наставимо ту праксу.
Овога пута смо на молбу оца Александра, пароха бабиномошког, помогли сређивање звоника, који је био у лошем стању.
У Бабином Мосту отворено издвојено одељење ПУ "Косовски божур"
За опремање простора ове установе и набавку дидактичког материјала - комплетан инвентар, едукативни материјал, играчке, пројектор платно и друге намене, Канцеларија за КиМ је издвојила средства у износу од око 700.000 динара, како би деца које бораве у овом вртићу имала пријатније и адекватије услове за свој боравак, игру, али и припрему за школу, саопштено је из Канцеларије за Косово и Меотхију. У установи борави 30 деце узраста до пет година.
Издвојено одељење Предшколске установе у Бабином Мосту је уређено по свим стандардима и не заостаје за најсавременијим установама овог типа у било ком делу наше земље. Изузетно нам је важно да наша деца на КиМ буду добро припремљена за ђачке дане, али исто тако да се кроз боравак у вртићу социјализују, развијају осећај припадности, заједништва и солидарности са својим вршњацима.
За опремање простора ове установе и набавку дидактичког материјала - комплетан инвентар, едукативни материјал, играчке, пројектор платно и друге намене, Канцеларија за КиМ је издвојила средства у износу од око 700.000 динара, како би деца које бораве у овом вртићу имала пријатније и адекватије услове за свој боравак, игру, али и припрему за школу, саопштено је из Канцеларије за Косово и Меотхију. У установи борави 30 деце узраста до пет година.
Издвојено одељење Предшколске установе у Бабином Мосту је уређено по свим стандардима и не заостаје за најсавременијим установама овог типа у било ком делу наше земље. Изузетно нам је важно да наша деца на КиМ буду добро припремљена за ђачке дане, али исто тако да се кроз боравак у вртићу социјализују, развијају осећај припадности, заједништва и солидарности са својим вршњацима.